KENOZOIK
Kenozoik je era u kojoj vladaju sisari. Počeo je pre 65 miliona godina i traje do danas. Deli se na dva perioda: paleogen i neogen.
Paleogen se deli na tri perioda: paleocen, eocen i oligocen. Paleocen je epoha posle izumiranja dinosaurusa. Sisari, koji su već u vreme dinosaurusa postojali, izašli su iz svojih jazbina, pogledali oko sebe i pomislili: "Šta je ovo? Gde su dinosaurusi?" Onda su počeli da se raduju jer više nije bilo dinosaurusa da ih terorišu. Nastali su prvi primati, koji su više ličili na veverice nego na današnje majmune. Počeo je i nagli razvoj ptica koje su se pojavile još u kasnoj juri, pre 150 miliona godina. U Eocenu su sisari nastavili da se razvijaju. Nastali su prvi pravi primati, "teror ptice" poput gastornisa i kelenkena, i prvi kitovi. Ti prvi kitovi su živeli na kopnu i više su ličili na hibrida vidre i pacova. U oligocenu su se pojavili prvi nosorozi i kenguri. Kenguri su bili mesožderi, nosorozi su bili veličine dobermana, a kitovi su već plivali. U toj epohi se pojavljuje najveći kopneni sisar ikada: nosorog paraceraterijum, velik kao kit ubica, više je ličio na okapija sa debelim nogama.
Neogen se deli na četiri epohe: miocen, pliocen, pleistocen i holocen. U miocenu surlaši postaju veliki. Nastaju prvi veliki surlaši poput platibelodona, amebelodona i gomfoterijuma. Pojavljuju se i prvi čovekoliki majmuni, prvi vombati i biljojedski kenguri. U pliocenu je nastao prvi hominid, sahelantropus tchadensis. Živeo je u današnjem Čadu pre sedam miliona godina. Milion godina kasnije, u Keniji se pojavljuje orrorin tugenensis - nešto razvijenijavrsta. Pojavljuju se i prve hijene, vukovi i foke. Kitovi su već razvijeni, kao i konji. Pleistocen je doba kada su se hominidi munjevito razvijali. Oni koji malo bolje poznaju paleontologiju, znaju za australopitekusa. To je bila primitivna vrsta čiji se prvi primerci pojavljuju pre četiri miliona godina, a najmlađi fosilni ostacisu stari milion i po godina. Kao i sve ostale primitivne hominide, australopitekusa su krasili: dlakavo telo, izbačena donja vilica i arkade, mala zapremina mozga. Od roda australopithecus su se razgranali rodovi: paranthropus i homo. Prvi pripadnik roda homo, homo rudolphensis, je bio lešinar koji se sa hijenama i vrstom paranthropus aethiopicus borio za hranu. Vrste homo ergaster i homo habilis su prešle iz Afrike u Aziju. Homo erectus je prvi hominid koji je stigao do Kine, a vrsta homo floresiensis je stigla čak do Indonezije i Australije. Istovremeno, svetskim morem hara džinovska ajkula megalodon, dugačka 20 metara sa ugrizom jačim pet puta od ugriza tiranosaurusa. Ova zverina je u bliskom srodstvu sa velikom belom ajkulom (iako je malo više od tri puta veći od nje). Holocen nam je doneo mamute, ledeno doba, neandertalce i homo sapiensa (naša vrsta). Mamuti su bili ne tako direktni preci slonova. Imali su male uši, rundavo krzno i ogromne kljove. Živeli su u stepama i prerijama Severne Amerike, Evrope i Azije. Krzno ih je štitilo od hladnoće. Neandertalci su dobili ime po reci Neander u Nemačkoj gde su pronađeni prvi njihovi ostaci. Imali su veću zapreminu mozga nego savremeni čovek, ali su bili primitivniji. Pravili su oruđe od kremena, kosti i drveta. Oni su, doduše imali bolja koplja koja nisu bila napravljena za bacanje već za nabadanje. Koplja imaju veću silu kada ih zabiješ nego kada ih baciš.
Neandertalci su misteriozno nestali pre 32 hiljade godina. Zapravo, nisu potpuno nestali, ostali su samo na Iberijskom poluostrvu gde je poslednji umro pre 15 hiljada godina. Onda su savremeni ljudi koji su došli u Severnu Ameriku (preci Američkih Indijanaca), istrebili vunastog mamuta, džinovskog lenjivca i sabljozubog tigra. Uprkos burnoj praistoriji, naša vrsta je uspela da napreduje sve do današnjih dana.
Paleogen se deli na tri perioda: paleocen, eocen i oligocen. Paleocen je epoha posle izumiranja dinosaurusa. Sisari, koji su već u vreme dinosaurusa postojali, izašli su iz svojih jazbina, pogledali oko sebe i pomislili: "Šta je ovo? Gde su dinosaurusi?" Onda su počeli da se raduju jer više nije bilo dinosaurusa da ih terorišu. Nastali su prvi primati, koji su više ličili na veverice nego na današnje majmune. Počeo je i nagli razvoj ptica koje su se pojavile još u kasnoj juri, pre 150 miliona godina. U Eocenu su sisari nastavili da se razvijaju. Nastali su prvi pravi primati, "teror ptice" poput gastornisa i kelenkena, i prvi kitovi. Ti prvi kitovi su živeli na kopnu i više su ličili na hibrida vidre i pacova. U oligocenu su se pojavili prvi nosorozi i kenguri. Kenguri su bili mesožderi, nosorozi su bili veličine dobermana, a kitovi su već plivali. U toj epohi se pojavljuje najveći kopneni sisar ikada: nosorog paraceraterijum, velik kao kit ubica, više je ličio na okapija sa debelim nogama.
Neogen se deli na četiri epohe: miocen, pliocen, pleistocen i holocen. U miocenu surlaši postaju veliki. Nastaju prvi veliki surlaši poput platibelodona, amebelodona i gomfoterijuma. Pojavljuju se i prvi čovekoliki majmuni, prvi vombati i biljojedski kenguri. U pliocenu je nastao prvi hominid, sahelantropus tchadensis. Živeo je u današnjem Čadu pre sedam miliona godina. Milion godina kasnije, u Keniji se pojavljuje orrorin tugenensis - nešto razvijenijavrsta. Pojavljuju se i prve hijene, vukovi i foke. Kitovi su već razvijeni, kao i konji. Pleistocen je doba kada su se hominidi munjevito razvijali. Oni koji malo bolje poznaju paleontologiju, znaju za australopitekusa. To je bila primitivna vrsta čiji se prvi primerci pojavljuju pre četiri miliona godina, a najmlađi fosilni ostacisu stari milion i po godina. Kao i sve ostale primitivne hominide, australopitekusa su krasili: dlakavo telo, izbačena donja vilica i arkade, mala zapremina mozga. Od roda australopithecus su se razgranali rodovi: paranthropus i homo. Prvi pripadnik roda homo, homo rudolphensis, je bio lešinar koji se sa hijenama i vrstom paranthropus aethiopicus borio za hranu. Vrste homo ergaster i homo habilis su prešle iz Afrike u Aziju. Homo erectus je prvi hominid koji je stigao do Kine, a vrsta homo floresiensis je stigla čak do Indonezije i Australije. Istovremeno, svetskim morem hara džinovska ajkula megalodon, dugačka 20 metara sa ugrizom jačim pet puta od ugriza tiranosaurusa. Ova zverina je u bliskom srodstvu sa velikom belom ajkulom (iako je malo više od tri puta veći od nje). Holocen nam je doneo mamute, ledeno doba, neandertalce i homo sapiensa (naša vrsta). Mamuti su bili ne tako direktni preci slonova. Imali su male uši, rundavo krzno i ogromne kljove. Živeli su u stepama i prerijama Severne Amerike, Evrope i Azije. Krzno ih je štitilo od hladnoće. Neandertalci su dobili ime po reci Neander u Nemačkoj gde su pronađeni prvi njihovi ostaci. Imali su veću zapreminu mozga nego savremeni čovek, ali su bili primitivniji. Pravili su oruđe od kremena, kosti i drveta. Oni su, doduše imali bolja koplja koja nisu bila napravljena za bacanje već za nabadanje. Koplja imaju veću silu kada ih zabiješ nego kada ih baciš.
Neandertalci su misteriozno nestali pre 32 hiljade godina. Zapravo, nisu potpuno nestali, ostali su samo na Iberijskom poluostrvu gde je poslednji umro pre 15 hiljada godina. Onda su savremeni ljudi koji su došli u Severnu Ameriku (preci Američkih Indijanaca), istrebili vunastog mamuta, džinovskog lenjivca i sabljozubog tigra. Uprkos burnoj praistoriji, naša vrsta je uspela da napreduje sve do današnjih dana.
Коментари
Постави коментар